Tko i kako može ostvariti financijsku potporu iz  fondova EU?  

Mali poduzetnici, nevladine organizacije i organizacije civilnog društva, mladi, istraživači, poljoprivrednici – sve su to skupine koje mogu iskoristiti izdašna sredstva iz EU fondova za svoje poslovanje, djelovanje i razvoj.

Zatražite više informacija, pripremite svoj projekt na vrijeme i ostvarite  bespovratne potpore iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

EU fondovi za male poduzetnike 

Mali, mikro i srednji poduzetnici (MSP) mogu iskoristiti sredstva EU kroz bespovratne potpore, zajmove i jamstva. Bespovratne potpore – grantovi pružaju izravnu potporu, dok su druga sredstva dostupna putem programa koji se upravljaju na nacionalnoj razini.

Pod pojmom “poduzetnik” podrazumijeva se poduzeće (d.o.o., j.d.o.o.), obrt, opg, te u nekim progamima/natječajima zadruga i udruga s odgovarajućom djelatnošću. Veličina poduzetnika definirana je brojem zaposlenih, prihodima i vrijednošću bilance više

Natječaji za beespovratna sredstva iz EU fondova za poduzetnike u Hrvatskoj

Program povoljnih poduzetničkih kredita iz EU fondova

Nevladine organizacije i organizacije civilnog društva

Mogu biti prihvatljivi za financiranje, pod uvjetom da su aktivni u područjima politike EU i na neprofitnoj osnovi.

Natječaji za NO i civilno društvo u Hrvatskoj

Eu fondovi za mlade  

Bespovratna sredstva iz EU fondova za pokretanje poslovanja u poljoprivredi ili poduzetništvu ali  i za obrazovanje, sport, socijalno uključivanje i druga područja:

  • Obrazovanje i usavršavanje – mogućnosti studiranja putem Erasmus +, podrška učenicima koji se približavaju završetku srednjeg obrazovanja i stručnom usavršavanju u drugoj zemlji
  • Mladi – sufinanciranje projekata koji potiču sudjelovanje građana, volonterski rad i širi multikulturalni pogled
  • Mjera 6.1.1. za mlade poljoprivrednike
  • Poduzetništvo mladih

EU sredstva i druge potpore za mlade u Hrvatskoj

EU sredstva za istraživanje i inovacije 

Od 2014. do 2020. godine, EU će osigurati gotovo 80 milijardi eura sredstava za istraživanje, uglavnom putem svog vodećeg programa istraživanja Obzor 2020 (Horizon 2020.) Ovo financiranje uobičajeno  ima oblik bespovratnih sredstava, kako bi se financiralo široki spektar istraživačkih projekata.

Inovacije Znanost

Poljoprivrednici i poduzetnici u ruralnim sredinama

  • Izravne potpore: Većina poljoprivrednika u EU ima pravo na izravne potpore. Oko trećine izravnih potpora daje se  za zelenu poljoprivrednu praksu (održavanje trajnih pašnjaka, diversifikaciju usjeva, itd.).
  • Potpore za ekološku poljoprivredu Poljoprivrednici također primaju novac na temelju zemljišta koje drže -za primjenu  ekološki prihvatljivih metoda uzgoja koje čuvaju biološku raznolikost, kvalitetu tla i vode i zadržavaju nisku emisiju.
  • Ulaganje u razvoj poslovanja: Financiranje EU također pomaže poljoprivrednicima da se u svom poslovanju koriste nove tehnikame te nadograđuju ili preuređuju svoja gospodarstva. EU fondovi financiraju i poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima u širem smislu, stvaranjem uvjeta za otvaranje novih i očuvanje postojećih radna mjesta i pružanjem osnovnih usluga. U Hrvatskoj se ove potpore mogu ostvariti putem mjera Programa ruralnog razvoja
  • Potpore za mlade poljoprivrednike: Kroz mjere ruralnog razvoja, mladi poljoprivrednici mogu iskoristiti posebne potpore za osnivanje i razvoj svog poslovanja

Bespovratne potpore iz EU fondova za poljoprivrednike u Hrvatskoj

Ostali korisnici

Postoje mogućnosti financiranja sredstvima EU fondova i za korisnike koji ne
pripadaju nijednom spomenutom profilu. Radi se primjerice o financiranju dostupnom u kontekstu pristupanja Europskoj uniji, financiranju u slučaju gospodarske krize i dr. Također postoje i mogućnosti financiranja iz EU fondova u vidu potpora  u području sigurnosti, granica i inicijativa u području politike borbe protiv droga.

Kako ostvariti sredstva EU fondova?

Da bi se ostvarila sredstva iz EU fondova potrebno je aplicirati – podnijeti zahtjev za financiranje. Aplicirati se može na objavljene natječaje  – javne pozive.

Apliciranje za sredstva iz EU fondova obavlja se po strogo propisanim procedurama i pravilima. Za svaku pojedinu aplikaciju propisan je sadržaj, nacionalna i europska regulativa koju treba pri aplikaciji poštivati i primjenjivati, način i rokovi, pa čak i izgled prijave.

Skraćeni pregled cjelokupnog postupka
  • Svaka država članica, u partnerstvu s Komisijom, dogovara jedan ili više operativnih programa, u kojima se utvrđuju prioriteti financiranja.
  • Na temelju operativnih programa raspisuju se natječaji  – pozivi za podnošenje projektinih prijava.
  • U svakom pozivu na podnošenje ponuda ili prijedloga određuju se uvjeti za sudjelovanje,uključujući prihvatljivi profil kandidata, karakteristike, ciljeve i pokazatelje projekta, lokaciju projektai dr. U svakom pozivu definira se i razdoblje prihvatljivosti troškova i izdataka projekta, visina ostvarive potpore, kao i udio kojim će EU sudjelovati u financiranju projekta (intenzitet potpore).
  • U svakom natječaju – pozivu definira se način apliciranja,  kao i dokumentacija koju je potrebno osigurati za prijavu. Za pojedine potpore potrebno je izraditi poslovni plan ili investicijsku studiju a za druge se pak projekt i prijavitelj predstavljaju putem prijavnih obrazaca, a je najčešće u pitanju kombinacija.
    •  Poslovni plan i investicijska studija,  kao i prijavni obrasci, imaju svrhu, da bolje predstave samog prijavitelja kroz njegovo dosadašnje poslovanje, pruže procjenu realnosti  i njegovih planova za budućnost te da se utvrdi kompatibilnost s uvjetima natječaja. Također se na ovaj način predstavlja i sam projekt, što također služi kao podloga za ocjenjivanje.
    • Propisana dokumentacija koju je potrebno priložiti potkrepljuje navode iz poslovnog plana, studije i prijavnog obrasca. Najčešće su to poslovne knjige prijavitelja za proteklo razdoblje, potvrde da prijavitelj nije ostvario maksimalni iznos potpore, potvrde da je do sada ispravno iskoristio potpore (ako ih je koristio) i sl.
  • Upravljačka tijela procjenjuju podnesene prijave – projektne prijedloge i odlučuju hoće li odobriti financiranje i to na temelju unaprijed definiranih kriterija za bodovanje, koristeći također definiranu metodologiju.
  • Uspješni projekti odabrani za financiranje idu na  potpisivanje ugovora  o dodjeli nepovratnih sredstava
  • Slijedi provedba projekta, za koju također postoje određena i dosta strogo definirana pravila. Osobito je važno ispravno provođenje projektnih nabava. Postupak projektnih nabava mora biti u skladu s relevantnim propisima (Zakon o javnoj nabavi, Postupci nabave za osobe koje nisu obveznici zakona o javnoj nabavi, upute u samom Pozivu – natječaju…)

Zašto komplicirana procedura?

Često se potencijalnim prijaviteljima čitava procedura čini nepotrebno kompliciranom, no sredstvima iz EU fondova upravlja se po strogim pravilima i načelima, kako bi u svakom trenutku bio omogućen nadzor i osiguralo njihovo odgovorno, namjensko i transparetno korištenje.

Pravilima i načelima  osigurava se jednaka dostupnost financijskih sredstava
EU fondova svim građanima Europske unije.

Tko odlučuje?

S više od 76% proračuna EU upravlja se u partnerstvu s nacionalnim i regionalnim vlastima putem sustava “zajedničkog upravljanja”, uglavnom kroz 5 velikih fondova – Europski strukturni i investicijski fondovi.  Ostatkom sredstava upravlja izravno se od strane EU.

Skupina  28 povjerenika EU ima  konačnu političku odgovornost za osiguravanje pravilnog korištenja sredstava EU. No, budući da se većinom sredstava upravlja unutar država korisnica,  pravilno provođenje, provjera i godišnja revizija odgovornost je nacionalnih vlada.

Nadležna tijela za funkcioniranje EU fondova u RH

Koordinacijsko tijelo – Središnje tijelo državne uprave nadležno za  EU fondove u RH  je  Ministarstvo EU fondova i regionalnog razvoja.

Provedbena tijela su nadležna za  raspisivanje natječaja, odlučivanje o dodjeli sredstava za projekte, ugovaranje, plaćanja itd.

Pet Europskih strukturnih i investicijskih fondova:

  1. Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) – regionalni i urbani razvoj
  2. Europski socijalni fond (ESF) – socijalna uključenost i dobro upravljanje
  3. Kohezijski fond (CF) – ekonomska konvergencija manje razvijenih regija
  4. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR)
  5. Europski pomorski i ribarski fond (EMFF)