Što donosi novi EU proračun za razdoblje 2021 – 2027?

Inovacije, digitalizacija i očuvanje okoliša u fokusu ulaganja u regionalni razvoj;  jednostavnija pravila i fleksibilniji okvir;  smanjenje alokacije za Zajedničku poljoprivrednu politiku i Kohezijsku politiku od po 5 posto;   smanjene prilike za 100%-tno bespovratno financiranje projekata i sve veći naglasak na financijskim instrumentima naspram bespovratnih potpora.

Više: Financijski instrumenti HAMAG BICRO krediti i jamstva za poduzetnike i ruralni razvoj

Novi višegodišnji financijski okvir EU

Višegodišnji financijski okvir (VFO) dugoročni je proračun EU-a. Njime se postavljaju ograničenja za potrošnju EU-a kao cjeline te za različita područja djelovanja. VFO Europske unije donosi se za razdoblje od najmanje pet, a u novije vrijeme uobičajeno sedam godina. Proračunsko razdoblje ili financijska perspektiva za trenutni VFO, 2014 – 2020 godine je pri kraju te je u pripremi okvir za sljedeće sedmogodišnje razdoblje, od 2021. do 2027. godine.

Natječaj u najavi: Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja – faza II

Za zemlje članice u smislu povlačenja sredstava iz EU fondova VFO je interesantan jer predstavlja ključni dokument za raspodjelu novca iz EU fondova. Definira se dodijeljeni ukupan iznos i stopa sufinanciranja za svaku pojedinu zemlju članicu, ali i za pojedina područja financiranja, prema utvrđenim prioritetima.

Za naredno proračunsko razdoblje 2021.-2027. Hrvatskoj je dodijeljeno 9.89 milijardi eura,

Europska Komisija dala je u svibnju prošle godine prijedlog za moderan proračun za razdoblje 2021. – 2027. Predloženi proračun „težak“ je 1.135 milijardi eura, odnosno 1,11% bruto nacionalnog dohotka 27 država članica EU-a. Novim proračunom odgovara se na postojeće okolnosti, uključujući i Brexit. O proračunu je raspravljalo i Europsko vijeće na sastanku 17. i 18. listopada 2019.

Očekivano je smanjenje ili potpuno ukidanje 100%-tnog financiranja projekata bespovratnim potporama, kakve su se prilike su u ovom proračunskom razdoblju nudile primjerice putem Podmjera 6.1.1. za mlade poljoprivrednike, 6.3.1. za male poljoprivrednike ili 6.2.1. za pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti.

Izmjena alokacije za zemlje članice

Metoda dodjele sredstava zemljama članicama EU i dalje se uglavnom temelji na BDP-u po stanovniku. Isto tako, najudaljenije regije i dalje će ostvarivati korist od posebne potpore EU-a, kao i do sada. Za novo proračunsko razdoblje, u skladu s aktualnim okolnostima, uvode se i novi kriteriji (nezaposlenost mladih, niska razina obrazovanja, klimatske promjene te prihvaćanje i integracija migranata).

Prema novom prijedlogu proračuna najveći “gubitnici” su Mađarska, Češka i Estonija  te Poljska i Slovačka.  Povećanje alokacije primijenjeno je za  Bugarsku, Grčku i Rumunjsku te Italiju, Finsku i Španjolsku.

U još uvijek aktualnoj financijskoj perspektivi 2014-2020 Republici Hrvatskoj je iz EU fondova stavljeno na raspolaganje 10,676 milijardi eura. Za naredno proračunsko razdoblje 2021.-2027. Hrvatskoj je dodijeljeno 9.89 milijardi eura, što predstavlja povećanje od 8,6% izraženo u tekućim cijenama ali promatrano u stalnim cijenama, za Hrvatsku ovaj iznos ipak predstavlja za oko 5,5% smanjenu alokaciju.

Prema novom prijedlogu proračuna najveći gubitnici su Mađarska, Češka i Estonija ( po 24% manje sredstava) te Poljska ( 23,3%) i Slovačka ( 21,7%). Bugarskoj, Grčkoj i Rumunjskoj dodijeljeno je po 8% više sredstava iz EU fondova, a povećanje alokacije primijenjeno je i na Italiju, Finsku i Španjolsku.

Inovacije, digitalizacija i očuvanje okoliša u fokusu ulaganja u regionalni razvoj

Ulaganja Europske unije nakon 2020.godine usmjeravaju se na pet investicijskih prioriteta i pet glavnih ciljeva:

  1. pametniju Europu, usmjeravanjem na inovacije, digitalizaciju, gospodarsku preobrazbu i potporu malim i srednjim poduzećima
  2. zeleniju Europu bez ugljika, provedbom Pariškog sporazuma i ulaganjem u energetsku tranziciju, obnovljive izvore energije i borbu protiv klimatskih promjena
  3. povezaniju Europu, opremljenu strateškim prometnim i digitalnim mrežama
  4. socijalniju Europu, provedbom europskog stupa socijalnih prava i podupiranjem kvalitetnog zapošljavanja, obrazovanja, stjecanja vještina, socijalne uključenosti i jednakog pristupa zdravstvenoj skrbi
  5. Europu bližu građanima, podupiranjem strategija vođenih na lokalnoj razini i održivog urbanog razvoja u cijeloj EU.

Prvi i drugi cilj bit će u fokusu ulaganja u regionalni razvoj te je za iste planirano od 65 % do 85 % sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda. Novim proračunom, za regionalni razvoj i kohezijsku politiku predviđeno je 373 milijarde eura.

Predloženo je 100 milijardi eura za Za ulaganja u istraživanje i razvoj te inovacije putem programa HORIZON Europe.

Važnost inovacija u poduzetništvu i digitalizacije poslovanja prepoznata je i u  aktualnom programskom razdoblje. U Hrvatskoj su tako tijekom 2019.godine u okviru OP Konkurentnost i kohezija provedeni natječaj “Inovacije u novoosnovanim MSP”, “Inovacje u S3 područjima” te “PoC7 Program provjere inovativnog koncepta” a trenutno su aktualni natječaji : Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja – faza II  te Inovacijski vaučeri za MSP dok su 2018.godine provedeni natječaji “Poboljšanje konkurentnosti i učinkovitosti MSP kroz ICT”   te “Www vaučeri za MSP-ove”.

Također su predviđena značajna povećanja sredstva za sigurnost, obranu, upravljanje granicama i migracijama. Planirano je i jačanje Europskog socijalnog fonda, uz osiguranje većih iznosa za ulaganje u europski kulturni i kreativni sektor, poticanje zapošljavanja te udvostručenje sredstava za Erasmus+.

Pojednostavnjenje: manje pravila, jasnije i sažetije odredbe, fleksibilniji okvir

Korisnicima EU potpora  novi okvir donosi smanjenje administrativnog opterećenja i jednostavnije podnošenje zahtjeva za isplatu sredstava pomoću pojednostavnjenih mogućnosti obračuna troškova.

Fondovi EU-a koji se provode u partnerstvu s državama članicama („podijeljeno upravljanje“) bit će obuhvaćeni jednim objedinjenim pravilnikom. Komisija predlaže i blaže provjere za programe s dobrim dosadašnjim rezultatima te pojačano oslanjanje na nacionalne sustave i proširenje načela jedinstvene revizije radi izbjegavanja k dvostruke provjere.

Revizijom na sredini razdoblja odredit će se jesu li tijekom zadnje dvije godine potrebne izmjene u programima, a uz određena ograničenja omogućit će se preraspodjela sredstava unutar jednog programa bez  službenog odobrenja  Komisije.

Očekivano je smanjenje ili potpuno ukidanje 100%-tnog financiranja projekata bespovratnim potporama, kakve su se prilike su u ovom proračunskom razdoblju nudile primjerice putem Podmjera 6.1.1. za mlade poljoprivrednike, 6.3.1. za male poljoprivrednike ili 6.2.1. za pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti.

Pojačano korištenje financijskih instrumenata

Zaključak je Europske Komisije da se bespovratna sredstva mogu se učinkovito dopuniti financijskim instrumentima, kojima se potiču dodatna ulaganja i koji su bliži tržištu. Države članice moći će na dobrovoljnoj osnovi dio svojih sredstava iz fondova kohezijske politike prenijeti u novi fond InvestEU, pod središnjim upravljanjem, te tako ostvariti pravo na jamstvo koje nudi proračun EU-a.

Novi okvir olakšava kombiniranje bespovratnih sredstava i financijskih instrumenata, a sadrži i posebne odredbe kojima se želi privući više privatnog kapitala.

Proračun prilagođen novim okolnostima

Novim proračunom, za regionalni razvoj i kohezijsku politiku predviđeno je 373 milijarde EUR te 365 milijardi EUR za zajedničku poljoprivrednu politiku,što je smanjenje od po cca 5%

Ukupno realno smanjenje alokacije za Kohezijsku politiku EU za  razdoblje 2021. – 2027. potrebno je promatrati u kontekstu Brexita te brojnih novih sigurnosnih i političkih pitanja, prvenstveno masovnih migracija, kako izbjeglica tako i globalizacijskih tokova, koji su očekivano utjecali na strukturu EU proračuna.

Zaključno, inovacije, digitalizacija i očuvanje okoliša u fokusu su ulaganja u regionalni razvoj, korisnici mogu očekivati  pojednostavnjenje pravila i fleksibilniji okvir a izvjesno je smanjene prilika za 100%-tno bespovratno financiranje projekata i sve veći naglasak na financijskim instrumentima naspram bespovratnih potpora.