Kružno gospodarstvo kao temelj održivog poslovanja

Resursno učinkovto poslovanje za klimatski neutralnu i održivu EU

Nacionalni plan za oporavak i otpornost (NPOO) predviđa niz novih natječaja za bespovratne potpore poduzetnicima, a kroz sve mjere fokus je na digitalizaciji i “zelenom” te resursno učinkovitom gospodarstvu, kao glavnom principu kružnog gospodarstva. Ističe se najavljeni natječaj Potpora poduzećima za tranziciju na energetski i resursno učinkovito gospodarstvo

Zašto kružno gospodarstvo?

Svi smo svjesni važnosti očuvanja okoliša i opasnosti koje nam prijete ako se stvari pogoršaju, ali ruku na srce, kada u nekom natječaju za potpore vidimo obvezu ulaganja u “zeleno, ekološko, digitalno, novo” sve to nam je gnjavaža; htjeli bismo jednostavno nabaviti strojeve s kojima smo već naučili raditi i zadržati isti proces i način poslovanja kao do sada. Business as usual; bez potrebe za edukacijama, prilagodbama i navikavanjem. Nekoliko statističkih podataka i činjenica o stanju u kojem se nalazimo moglo bi pomoći u prihvaćanju novih pravila

Kolika je doista potreba za promjenom?

Udvostručenje globalnog stanovništva i četverostruko povećanje globalnog GDP u zadnjih 50-ak godina praćeno je razvojem gospodarstva i povećanjem blagostanja, ali istovremeno i trošenjem ogromnih količina prirodnih resursa i gomilanjem otpada, koje se i dalje povećava. Sama Europska unija proizvodi više od 2,5 milijardi tona otpada svake godine.

Taj je trend dugoročno neodrživ i vodi ka obrnutom učinku: Kritičnoj oskudnost prirodnih resursa, zagađenosti, klimatskim promjena, gospodarskoj krizi; osobito za mikro, mala i srednja poduzeća (MSP) te u konačnici do drastičnog smanjenja kvalitete života. U svom globalnom izvješću za 2019.godinu UN predviđa kako će nam, ako nastavimo iskorištavati resurse istim tempom, do 2050. trebati slikovito resursi tri planeta Zemlje.

Kružno gospodarstvo vs linearno gospodarstvo

Linearno gospodarstvo: „uzmi-proizvedi-baci” princip
– Kružno gospodarstvo: Dijeljenje, posudba, ponovno korištenje, popravljanje, obnavljanje i reciklaža postojećih proizvoda i materijala što je dulje moguće

Kružno gospodarstvo odgovor je na navedene probleme i jedini način dugoročne održivosti poslovanja MSP te je stoga jedan od ciljeva Zelenog plana za klimatski neutralnu i održivu EU do 2050.godine, uz pomoć novoe industrijske strategije i  novog akcijskog plana za kružno gospodarstvo 

Što je kružno gospodarstvo?

Najjednostavnije, bit kružnog gospodarstva je eliminiranje otpada i zagađenja, održavanje materijala u uporabi što je duže moguće i obnavljanja prirodnih sustava, umjesto „uzmi-proizvedi-baci” principa, na kojem se baziralo do sada prevladavajuće linearno gospodarstvo.

Potpore za izgradnju i opremanje poslovnih objekata s naglaskom na ulaganja koja doprinose kružnom gospodarstvu:  Potpora poduzećima za tranziciju na energetski i resursno učinkovito gospodarstvo. 

Prema definiciji EU Parlamenta kružno gospodarstvo je model proizvodnje i potrošnje koji uključuje dijeljenje, posudbu, ponovno korištenje, popravljanje, obnavljanje i reciklažu postojećih proizvoda i materijala što je dulje moguće kako bi se stvorila dodatna – duža – vrijednost proizvoda. Na ovaj način produljuje se životni vijek proizvoda te istovremeno smanjuje količina otpada.

Za usporedbu, linearni model, u kojem se proizvodi bacaju nakon korištenja, zahtijeva velike količine jeftinih materijala i energije. Planirano zastarijevanje proizvoda također je dio ovog modela protiv čega se Parlament bori u novom prijedlogu pravila.

Djelatnosti posebni “kandidati” za prelazak na kružno gospodarstvo

Poseban fokus je na resursno intenzivnim sektorima – koji u svojoj proizvodnji imaju velike količine otpada i nisku stopu recikliranja poput elektronike i informacijske i komunikacijske tehnologije, plastike, tekstila i građevine. Komisija EU utvrđuje sedam ključnih područja za postizanje kružnog gospodarstva: plastiku; tekstil; e-otpad; hranu, vodu i hranjive tvari; pakiranje; baterije i vozila; zgrade i građevinarstvo.

Porazna statistika

U proizvodnji tekstila upotrebljava se manje od 1% recikliranih materijala.
– Samo 40% elektroničkog otpada, koji je najbrže rastući tok otpada u EU, se reciklira.
– Oko 20% ukupne proizvodnje hrane u EU se baci.
– Više od 35% ukupnog otpada u EU potječe iz građevinskog sektora.

Konkretna primjena kružnog gospodarstva

Strateški dokumenti EU uključuju prijedloge za primjenu principa kružnog gospodarstva osobito u navedenim resursno intenzivnim sektorima, kao što su održiviji dizajn proizvoda i smanjenje otpada uvođenjem primjerice „prava na popravak” i sl. Naglasak je na potpunom izbjegavanju otpada i njegovoj preobrazbi u visokokvalitetne sekundarne resurse kojima pogoduje dobro funkcioniranje tržišta sekundarnih sirovina. Predviđene su mjere:

  • za elektroniku i IKT – „Inicijativa za kružnu elektroniku” s ciljem duljeg vijeka trajanja proizvoda i boljeg prikupljanja i prerade otpada
  • za baterije i vozila – novi regulatorni okvir za baterije kojim se poboljšava održivost i potiče kružni potencijal baterija
  • za ambalažu – novi obvezni zahtjevi o tome što je dopušteno na tržištu EU-a, uključujući smanjenje (prekomjerne) količine ambalaže
  • za plastiku – novi obvezni zahtjevi za udio recikliranih materijala i poseban fokus na mikroplastici te plastici na biološkoj osnovi i biorazgradivoj plastici
  • za tekstilne proizvode – nova strategija EU-a za tekstilne proizvode kako bi se ojačala konkurentnost i inovativnost u tom sektoru te potaknulo tržište EU-a za ponovnu uporabu tekstila
  • za građevinarstvo i zgrade – sveobuhvatna strategija za održivi izgrađeni okoliš kojom se promiču načela kružnosti za zgrade
  • za prehrambene proizvode – nova zakonodavna inicijativa o ponovnoj uporabi radi zamjene jednokratne ambalaže i pribora za jelo u prehrambenim uslugama proizvodima koji se mogu ponovno upotrijebiti

Potpore za prelazak na kružno gospodarstvo

Nacionalni plan za oporavak i otpornost predviđa niz novih natječaja za bespovratne potpore poduzetnicima, a kroz sve mjere fokus je na digitalizaciji i “zelenom” te resursno učinkovitom gospodarstvu, kao glavnom principu kružnog gospodarstva.

Ističe se najavljeni natječaj Potpora poduzećima za tranziciju na energetski i resursno učinkovito gospodarstvo. Prihvatljivi prijavitelji su mala, srednja i srednje kapitalizirana poduzeća usmjerena u zelene tehnologije koje doprinose energetski i resursno učinkovitom gospodarstvu. Prihvatljive djelatnosti bit će definirane natječajem, no u Programu se ističe kako će ulaganja biti usmjerena u energetski intenzivne industrije, koje uključuju širi krug od gore navedenih i to: metaloprerađivačku, tekstilnu, prehrambenu, kemijsku, građevinsku te drvoprerađivačku industriju.

Promjena načina razmišljanja i poslovanje koje proizvodi manje otpada i zagađenja, u kojem se materijal u uporabi održava što je duže moguće a prirodni sustavi obnavljaju u konačnici donosi samo dobrobit, kako za samo poslovanje, tako i za Zemlju, jedini planet kojega imamo i ostavljamo novim naraštajima.