Europski zeleni plan – Strategija za postizanje održivosti EU gospodarstva

Europski zeleni plan (European Green Deal) je strategija za postizanje održivosti gospodarstva EU pretvaranjem klimatskih i ekoloških izazova u prilike u svim područjima politike i osiguravanjem pravedne i uključive tranzicije.

Ciljevi Europskog zelenog plana su: Pretvoriti EU u moderno, resursno učinkovito i konkurentno gospodarstvo u kojem

  • 2050.godine nema neto emisija stakleničkih plinova
  • gospodarski rast nije povezan s upotrebom resursa
  • ni jedna osoba ni jedna regija nisu zapostavljene.

U prosincu 2020. Europsko vijeće potvrdilo je novi obvezujući cilj EU-a za domaće neto smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. u odnosu na razine iz 1990.

Europski zeleni plan obuhvaća akcijski plan za: unapređenje učinkovitog iskorištavanja resursa prelaskom na čisto kružno gospodarstvo i obnovu biološke raznolikosti i smanjenje onečišćenja. U planu se navode potrebna ulaganja i dostupni financijski alati te objašnjava kako osigurati pravednu i uključivu tranziciju.

Radi ostvarenja postavljenih ciljeva predložen je i Europski propis o klimi kako bi politička obveza postala pravna obveza.

Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030.

Komisija je u svibnju 2020. usvojila prijedlog Strategije EU-a za bioraznolikost do 2030. (Biodiversity strategy for 2030) Cilj je te strategije europsku bioraznolikost usmjeriti na put oporavka do 2030., od čega će korist imati ljudi, klima i planet.

Strategija EU-a za biološku raznolikost za 2030. sveobuhvatan je, ambiciozan i dugoročan plan zaštite prirode i preokretanja degradacije ekosustava. Cilj Strategije je dovesti europsku biološku raznolikost na put oporavka do 2030. godine, a sadrži konkretne akcije i obveze. To je prijedlog za doprinos EU-a predstojećim međunarodnim pregovorima o globalnom okviru bioraznolikosti nakon 2020. godine, koji će također podržati zeleni oporavak nakon pandemije Covid-19.

Obnova prirode bit će središnji element EU-ova plana oporavka od pandemije koronavirusa te pružiti neposredne poslovne i investicijske prilike za obnovu gospodarstva EU-a. Mjere koje se u Strategiji predlažu uključuju jačanje zaštićenih područja u Europi i obnovu narušenih ekosustava povećanjem ekološke poljoprivrede, smanjenjem upotrebe i rizika od pesticida i sadnjom stabala. Pitanja povezana s prirodnim kapitalom i bioraznolikošću uključit će se u poslovnu praksu a ključni sektori su građevinarstvo, poljoprivreda i prehrambeni sektor.

Od 25 % proračuna EU-a namijenjenog djelovanju u području klime znatan dio uložit će se u bioraznolikost i rješenja koja se temelje na prirodi. Iz različitih će se izvora 20 milijardi EUR godišnje namijeniti za bioraznolikost, među ostalim u obliku sredstava EU-a te nacionalnih i privatnih sredstava.