Financiranje EU danas i izazovi za budućnost
Iz proračuna EU sufinancira se europska poljoprivreda, promet, zdravstvo, obrazovanje i kultura, zaštita potrošača, okoliš, istraživanje i razvoj, pravosudna suradnja i vanjska politika te praćenje rastuće ulogu EU na međunarodnoj sceni. Oko 80% proračuna EU financira se iz nacionalnih doprinosa na temelju PDV-a i BDPa. Izvor financiranja EU su i carinske pristojbe.
Europska komisija objavila je 28. lipnja 2017. dokument za razmatranje o budućnosti financiranja EU koji razmatra mogućnosti novih vlastitih izvora prihoda EU, zbog sve većih zahtjeva na rashodovnoj strani proračuna i potrebe za fleksibilnijim financiranjem, koje bi se primijenjivalo primjerice u slučaju nepredviđenih kriza, kao što je izbjeglička.
EU proračun: višegodišnji financijski okvir i godišnji proračun
EU ima dugoročne planove potrošnje – “višegodišnje financijske okvire” (MFF) – koji osiguravaju stabilan temelj za provedbu svojih programa kroz razdoblje od najmanje 5 godina. U skladu s višegodišnjim okvirima donose se i godišnji proračuni.
Sadašnji MFF obuhvaća razdoblje 2014.-2020 i dopušta Europskoj uniji da uloži oko milijardu eura u tom razdoblju. Prijedlog za sljedeći višegodišnji financijski okvir Komisija EU predstaviti će sredinom 2018. godine.
Od čega se sastoji proračun EU?
EU proračun obuhvaća pregled prihoda koji ulaze u proračun – vlastitih izvora te planiranih rashoda, za gore navedene svrhe, prema prethodno utvrđenim prioritetima, o čemu odlučuju sve države članice.
Iznos prihoda – “vlastiti izvori” – koji ulaze u proračun EU, mora točno odgovarati iznosu izdataka koji se financiraju. Unija ne može posuditi novac, niti EU proračun vodi deficit.
Gdje ide novac i zašto je proračun EU važan ?
Prva zajednička politika zemalja članica EU bila je Zajednička poljoprivredna politika u 1960-ima. Do danas je EU značajno proširila opseg zajedničkog djelovanja i financiranja na brojna druga područja. Spajanjem resursa na europskoj razini države članice mogu postići više nego bi to samostalno mogle.
Proračun EU-a podijeljen je na približno šest područja rashoda:
- 1a.Konkurentnost za rast i zapošljavanje
- 1b. Ekonomska, teritorijalna i socijalna kohezija
- 2. Održivi rast: Prirodni resursi
- 3. Sigurnost i građanstvo
- 5. Globalna Europa
- 5. Administracija
- 6. Ostalo specifično za instituciju
Proračun EU podržava europsku poljoprivredu, gospodarsku, društvenu i teritorijalnu koheziju. Ima važnu ulogu u područjima kao što su promet, zdravstvo, obrazovanje i kultura, zaštita potrošača, okolišna pitanja, istraživanja, pravosudna suradnja i vanjska politika.
Proračun također prati rastuću ulogu EU na međunarodnoj sceni, kao lidera u borbi protiv klimatskih promjena te kao najvećeg donatora humanitarne i razvojne pomoći u svijetu.
Tijekom ekonomske i financijske krize proračun EU pokazao se snažnim instrumentom za potporu investicijama. Budući da je nacionalni proračun mnogih država članica EU preopterećen, strukturni fondovi, koji su se pojavili od 2008. godine, postali su glavni izvor stabilnih investicija za poticanje rasta. U nekim državama članicama čak se pokazalo kao jedini takav izvor.
Europski fond za strateška ulaganja također je odigrao važnu ulogu u kataliziranju privatnih investicija diljem Europe. Nedavno je proračun EU također je poduprla europski odgovor na izbjegličku krizu i prijetnju organiziranog kriminala i terorizma
Odakle dolazi novac?
Danas postoje tri glavne vrste vlastitih sredstava:
- doprinosi država članica na temelju njihove razine prihoda mjerene kroz bruto nacionalni dohodak (BDP),
- doprinosi država članica na temelju poreza na dodanu vrijednost (PDV) i
- carine prikupljene na vanjskim granicama Unije
Doprinosi država članica iz BDP-a: Vlastiti kapital od BDP-a država članica financira dio proračuna koji nije pokriven drugim prihodima. Od BDP-a svake države članice naplaćuje se isti postotak, po fiksnoj stopi. Neke države članice imaju beneficije smanjenja za 20% na ime troškova naplate.
PDV Baza PDV-a svih država članica usklađena je. Svaka članica plaća jedinstvenu stopu od 0,3%, uz neke iznimke.
Carinske pristojbe terete gospodarske subjekte i izravno idu u proračun EU. Države članice zadržavaju 20% na ime troškova naplate carinskih naplata.
Kako se raspoređuje novac iz EU proračun?
Iznos prihoda – “vlastiti izvori” – koji ulaze u proračun EU, mora točno odgovarati iznosu izdataka koji se financiraju, a o čemu odlučuju o su odlučile sve države članice zajedno. Unija ne može posuditi novac, niti EU proračun vodi deficit.
Novac se raspoređuje u skladu s dugoročnim planovima potrošnje – višegodišnjim financijskim okvirima (MFF). MFF se donose za rok od najmanje 5 godina te određuju koliko bi ukupno i koliko za pojedina područja djelatnosti EU mogao iskoristiti svake godine. Na razini godine novac se raspoređuje na temelju godišnjih planova, koji moraju biti u skladu s MFF.
Uredbu o višegodišnjem financijskom okviru donosi Vijeće nakon dobivanja suglasnosti Europskog parlamenta. Uredba o višegodišnjem financijskom okviru određuje „gornje granice” (godišnje najviše iznose) za Odobrena sredstva za preuzete obveze i Odobrena sredstva za plaćanje.
Aktima koji se odnose na određene sektore uspostavljaju se operativni programi potrošnje EU-a: u njima se utvrđuju uvjeti prihvatljivosti i kriteriji za dodjelu sredstava za mjere koje će se provoditi u različitim područjima politika, poput poljoprivrede, vanjske politike, istraživanja i drugih.
Pravilima EU-a o vlastitim sredstvima utvrđuju se vrste prihoda EU-a i načini njihova izračuna.
Promjene u strukturi proračuna kroz vrijeme
Proširenje područja financiranja dovelo je do promjena rashodovne strane proračuna EU Od početne prve zajedničke politike – poljoprivredne, u 60-godinama, područje djelovanja i financiranja EU proširilo se na druga važna, gore navedena područja.
Tijekom godina proračun EU smanjio se u odnosu na ukupne javne izdatke te danas čini u manje od 1% prihoda EU i samo oko 2% javnih izdataka EU, što povećava pritisak na proračun EU za veću učinkovitost i fokusiranost na područja na kojima ima najveći utjecaj.
Nedostatci postojećeg proračunskog sustava EU
Tijekom godina neke su države članice pregovarale o prilagodbama i “rabatima”, što je dovelo do veće složenosti sustava financiranja.
Oko 80% proračuna EU financira se iz nacionalnih doprinosa na temelju PDV-a i BDPa. Takav način prikupljanja prihoda doveo je do toga da se zemlje članice usredotočuju na to koliko plaćaju u proračun EU i koliko iz njega “vraćaju”. Ova uska perspektiva, međutim, zanemaruje dodanu vrijednost koja dolazi upravo iz udruživanja resursa i isporuke rezultata koje nekoordinirana nacionalna potrošnja nije mogla. Također, zanemaruje prednosti pripadnosti najvećem gospodarskom području i trgovinskoj moći u svijetu.
Budućnost financiranja EU
Postoji mnogo mogućih izvora prihoda koji se mogu koristiti za financiranje proračuna EU. Uz već spomenute vlastite izvore prihoda iz BDP-a i carinske pristojbe, aktualne i reformirane vlastite izvore iz PDV-a, kao mogući izvori prihoda ukazuju se korporacijski porezi, porezi na financijske transakcije (FTT), električna energija, motorna goriva, seniorȃž (razlika između nominalne vrijednosti novca i troška njegove proizvodnje od strane Centralne banke), ETIAS (European Travel and Authorisation System) te drugi postojeći i potencijalni izvori.
InterMedia Projekt 