Kako otvoriti obrt?

Kada se odlučiti za otvaranje obrta, koji su uvjeti za otvaranje obrta i jesu li isti za sve djelatnosti? Što je s porezima i doprinosima? Što je paušalni obrt? Gdje, kako i uz koliki trošak se otvara obrt? Ove i druge informacije koje bi Vam u početku mogle pomoći pročitajte u nastavku.

Što je obrt?

Prema zakonskoj definiciji obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti od strane fizičke osobe sa svrhom postizanja dohotka ili dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluge na tržištu (Čl. 2. Zakona o obrtu, Narodne novine 143/13). Važni podaci za otvaranje obrta nalaze se u ovom zakonu i raznim pravilnicima.

Vrste obrta

  • Prema obvezama vezanim za djelatnosti

Zakon razvrstava obrte na slobodne, vezane i povlaštene obrte.  Za Vas ova podjela znači konkretno sljedeće: Ukoliko djelatnost kojom se namjeravate baviti spada u grupu slobodnih obrta tada za otvaranje obrta nećete trebati ispuniti posebne uvjete – nije propisana potrebna stručna sprema niti posebni zdravstveni uvjeti. Za djelatnosti iz grupe vezanih obrta potrebna je odgovarajuća stručna osposobljenost, i to stručna sprema ili majstorski ispit  dok su povlašteni obrti  oni koji se mogu obavljati isključivo uz povlastice, koje izdaje nadležno ministarstvo ili drugo nadležno tijelo. (Provjerite Pravilnik o vezanim i povlastenim obrtnima i nacinu izdavanja povlastica (NN 42_08))

  • Prema periodu obavljanja djelatnosti

Obrt se može obavljati trajno i sezonski. Djelatnosti koje se mogu obavljati kao sezonski obrti utvrđene su Pravilnikom o djelatnostima koje se mogu obavljati kao sezonski obrt. Sezonski obrti se mogu obavljati najdulje šest mjeseci unutar jedne kalendarske godine, u kojem razdoblju imaju obveze za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

  • Prema poreznim obvezama 

Otvaranje obrta povlači za sobom i porezne obveze. Prilikom otvaranja obrta obrtnik postaje obveznik poreza na dohodak, osim ako sam ne izjavi da će plaćati porez na dobit, umjesto poreza na dohodak.

Obrtnik postaje obveznik poreza na dobit po sili zakona ako je u prethodnoj godini ostvaro ukupni primitak veći od 3 milijuna kuna ili ako ispunjava jedno od sljedeća tri uvjeta: 1. Ako je u prethodnom razdoblju ostvario dohodak veći od 400.000 kuna; 2. Ako ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti većoj od 2 milijuna kuna i 3. Ako je u prethodnoj godini zapošljavao više od 15 radnika

Porez na dohodak obrtnika utvrđuje se prema ostvarenom dohotku, odnosno prema godišnjoj prijavi poreza na dohodak. Iznos poreza izračunava se primjenom različitih poreznih stopa za različite dohodovne razrede (više u nastavku).

Porez na dobit u Republici Hrvatskoj, prema novoj poreznoj reformi, od 1. siječnja 2017. godine iznosi 12% ako su u poreznom razdoblju ostvareni prihodi do 3.000.000,00 kuna, ili 18% za prihode veće od 3.000.000,00 kuna. Podaci za obračun poreza se utvrđuju prema godišnjim financijskim izvješćima. (više u nastavku)

Neovisno o odabiru poreza na dohodak ili poreza na dobit, obrtnik može ili ne mora biti obveznik poreza na dodanu vrijednost (pdv). Otvaranje obrta ne obvezuje na ulazak u sustav PDV-a. Zakon propisuje obvezu ulaska u sustav pdv-a  ako vrijednost isporuka (za proteklu godinu) prelazi iznos od 300.000 kuna, ali u sustav možete stupiti i dobrovoljno, bez zakonske obveze. Ovu odluku donesite uz konzultacije s odabranim računovođom ili poreznim savjetnikom koji će Vam savjetovati da li je to svrsishodno za Vaše poslovanje (više u nastavku).

Obrtnik koji je obveznik poreza na dohodak, umjesto oporezivanja prema prema ostvarenom dohotku, odnosno prema godišnjoj prijavi poreza na dohodak,  može odabrati paušalno oporezivanje, tj. otvoriti paušalni obrt. U tom slučaju se godišnji iznos poreza utvrđuje paušalno, prema Rješenju Porezne uprave. Pri otvaranju obrta obrtnik sam prijavljuje paušalno oporezivanje i daje podatak o očekivanom iznosu dohotka, a početkom sljedeće godine, na temelju stvarnih podataka Porezna uprava izdaje rješenje s određenim iznosom porez.

Novo Uvjeti za paušalni obrt su:

  • da fizička osoba nije obveznik poreza na dodanu vrijednost prema zakonu kojim se uređuje porez na dodanu vrijednost i
  • da fizička osoba po osnovi te djelatnosti u poreznom razdoblju ne ostvaruje ukupan godišnji primitak veći od iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o pdv-u (u 2017. godini to je iznos od 230.000,00 kuna, a nakon 01.01.2018.  300.000,00 kn). 

Prema ranijim propisima paušalni obrt nisu mogle otvoriti djelatnosti ugostiteljstva i/ili trgovine (osim prodaje vlastitih proizvoda), a novim Pravilnikom je ovo ograničenje ukinuto.

Čak ako obrtnik i ispunjava sve ove uvjete, paušalni obrt ne mora biti pravi odabir. Kod paušalnog oporezivanja, naime, obrtu se ne priznaju nikakvi  troškovi tijekom godine, pa se rashodi ne oduzimaju od prihoda. Ovo je također odluka za koju je dobro posavjetovati se s računovođom ili poreznim savjetnikom.

Pročitajte više na: Paušalni obrt

Uvjeti za otvaranje obrta

Opći uvjeti

Osim dobre volje i poslovne ideje, za otvaranje obrta trebat ćete ispuniti još neke uvjete.

Zakonom su propisani uvjeti koje za otvaranje obrta bilo koje vrste obrta moraju ispuniti sve fizičke osobe. To su sljedeći opći uvjeti:

1. da pravomoćnom sudskom presudom, rješenjem o prekrjšaju ili odlukom  Suda časti Hrvatske obrtničke komore nije izrečena sigurnosna mjera zabrane ili zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti dok ta mjera traje

  1. da ima pravo korištenja prostorom ako je to potrebno za obavljanje obrta (više u nastavku)

Prostor

Pravo korištenja

Kada je za otvaranje obrta potreban prostor, za otvaranje obrta potrebno je dokazati pravo korištenja  prostora.

Ako ćete obrt obavljati u vlastitom prostoru pravo korištenja prostora dokazujete vlasničkim listom i po potrebi dodatnim opisom prostora, a ako niste vlasnik prostora, tada pravo korištenja dokazujete ugovorom o najmu ili drugim valjanim dokumentom (za obrte koji će se obavljati u stambenim prostorijama to je izjava vlasnika o odobrenju korištenja prostora s pripadajućim opisom prostora – nije propisana forma).

Karakteristike prostora

Prostor, oprema i sredstva potrebna za obavljanje obrta moraju udovoljavati minimalnim tehničkim i ostalim uvjetima, sve prema posebnim propisima koji se odnose na obavljanje određene gospodarske djelatnosti  a ured državne uprave ima pravo uvida u ispunjenje ovih uvjeta. (članak 11. Zakona o obrtu).

Posebni propisi za minimalne tehničke i ostale uvjete su razni pravilnici, za određene djelatnosti (djelatnost ugostiteljstva, trgovine…) Pravilnike možete potražiti na službenim web stranicama nadležnih tijela.

Za otvaranje obrta za neke djelatnosti nema propisanih minimalnih tehničkih uvjeta i dopušteno je obavljanje djelatnosti u stambenim prostorijama.

Na poveznici provjerite popis obrta koji se mogu obavljati u stambenim prostorijama.

Posebni uvjeti (Stručna osposobljenost i drugi uvjeti)

Prema djelatnostima Zakon razvrstava obrte na  slobodne, vezane ili povlaštene pa ćete tako za otvaranje obrta za određene djelatnosti morati ispuniti i posebne uvjete i to: 

  1. stručna osposobljenost, odgovarajuća srednja stručna sprema ili položen majstorski ispit, ako se radi o vezanom obrtu (čl.9. Zakona o obrtu) više
  2. udovoljavanje posebnim zdravstvenim uvjetima ako je to propisano zakonom (čl.9. Zakona o obrtu)

  3. povlastica u slučaju obavljanja povlaštenih obrta

Otvaranje obrta, dakle, koji spadaju u vezane obrte, dakle, moguće je samo uz  propisanu stručnu spremu/majstorski ispit.

Sve navedeno općenite su informacije. Za neke slučajeve Zakon i razni pravilnici propisuju i druge uvjete, pa je uputno prije početka postupka otvaranja obrta informirati se o svim detaljima.

Radni status i državljanstvo

Radni odnos kod drugog poslodavca ili status umirovljenika nije zapreka za otvaranje obrta. Otvoriti obrt može  jednako i nezaposlena, kao i zaposlena osoba, li umirovljenik, a sve sukladno posebnim propisima.

Umirovljenicima se  u slučaju otvaranja obrta mirovina stavlja u mirovanje, tj. obustavlja se isplata mirovine, osim korisnicima invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti.

Zaposlena osoba može otvoriti obrt (pod pretpostavkom ispunjavanja drugih uvjeta)  ali je dužna i kao zaposlenik i kao obrtnik plaćati doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje,  s tim da kao obrtnik doprinose plaća prema ostvarenom dohotku, odnosno prema godišnjoj prijavi poreza na dohodak. (više o doprinosima u nastavku).

Stranim državljanima dopušteno je otvaranje obrta  u Republici Hrvatskoj pod istim uvjetima kao i državljanima Republike Hrvatske, uz  pribavljanja dozvole za boravak i rad, a koju izdaje Ministarstvo unutarnjih poslova (prema Zakonu o strancima (Narodne novine 130/2011 i 74/2013)

Postupak registracije obrta  

Početak 

Mjesto registracije

Za otvaranje obrta – registraciju obrta obraćate se županijskom Uredu za gospodarstvo, odnosno Uredu za gospodarstvo Grada Zagreba, na čijem području će biti sjedište obrta. 

Od svibnja 2015. godine otvaranje obrta i registracija moguća je i online, putem aplikacije e-obrt u okviru sustava e-građani. Pomoću  iste aplikacije mogu se upisivati i naknadne promjene. Aplikacija će vam biti vrlo korisna i u budućem poslovanju, primjerice za provjeru porezno-knjigovodstvene kartice (pregled zaduženja i dugovanja poreza, doprinosa i članarina) i dr.

Potrebna dokumentacija i podaci

  • Preslika osobne iskaznice
    • b) preslika putne isprave, prijava boravka u RH ili preslika osobne iskaznice ako imaju trajno nastanjenje u RH
    • c) dokaz da udovoljava posebnim zdravstvenim uvjetima, ako je to propisano Zakonom
    • d) dokaz o pravu korištenja prostora, kada je za obavljanje obrta potreban prostor
    • e) za vezane obrte: dokaz o stručnoj spremi, položenom majstorskom ispitu ili ispitu o stručnoj osposobljenosti.
  • Dokazi o plaćenim pristojbama (podatke za plaćanje zatražite u Uredu državne uprave)

U ovom koraku otvaranja obrta određujete naziv i sjedište obrta, upisujete djelatnosti i definirate datum početka obavljanja djelatnosti.

U nazivu obrta je osim imena i dodatni skraćeni opis obrta, koji će Vas najbolje predstaviti, obično prema glavnoj djelatnosti (npr “Svjetlo, Obrt za elektroinstalacije”).  Tvrtka je ime pod kojim obrt posluje. Tvrtka sadrži naziv obrta, oznaku obrta, ime i prezime obrtnika i sjedište, a može sadržavati i posebne oznake. To je tekst koji mora stajati na natpisnoj ploči, koja se mora istaknuti na adresi sjedišta obrta i izdvojenih pogona.

Sjedište obrta je mjesto u kojem se obavlja obrt. Ako se obrt obavlja u više mjesta, sjedište je u jednome od mjesta koje obrtnik odredi. Ako za obavljanje obrta nije potreban prostor, sjedište obrta je mjesto u kojemu obrtnik ima prebivalište, odnosno boravište, ili stambeni prostor za koji je potrebno pribaviti izjavu vlasnika (ranije u tekstu!).

Djelatnosti – Kod otvaranja obrta možete odabrati više djelatnosti, od kojih se jedna izdvaja kao glavna. Za glavnu djelatnost obrta odaberite onu koja će biti pretežita u Vašem poslovanju. Popis djelatnosti sa šiframa potražite u Nacionalnoj kvalifikaciji djelatnosti 2007 – NKD 2007. Djelatnici ureda državne uprave će Vas upozoiriti za djelatnosti za vezane ili povlaštene obrte i zatražiti potrebne dokumente, a ako se prijavljujete kroz aplikaciju e-obrt to će isto od Vas zatražiti sustav.Naknadne izmjene su uvijek moguće.

Početak obavljanja djelatnosti

Kod otvaranja obrta definira se početak obavljanja djelatnosti:

  • točan datum minimalno 8 dana od dana prijave Uredu državne uprave, ili
  • oznaka “bez početka”, ako niste sigurni kada ćete početi obavljati djelatnost. U roku od godinu dana od upisa u Obrtni registar obrtnik je dužan početi s obavljanjem obrta (8 dana prije početka javiti se u ured državne uprave!) U protivnom obrt prestaje postojati.

Daljnji koraci otvaranja obrta

  • Preuzimanje Rješenja o registraciji obrta u Uredu državne uprave ili iz sustava e-građani (čl. 17. st.1. propisuje rok od 15 dana za izdavanje rješenja i orbrtnice)

Dokumentacija: Za sve daljnje korake potrebno je predočiti rješenje o registraciji/obrtnicu i osobne dokumente s OIB-om ili uz potvrdu o OIB-u.

  • Izrada pečata i natpisne ploče (sadržaj: tvrtka obrta!)
  • Otvaranje računa u banci
  • Prijava u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO)
  • Prijava u Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO)
  • Prijava u Poreznu upravu (ispostavu Porezne uprave, nadležnu prema sjedištu obrta) u roku od 8 dana od upisanog dana početka obavljanja djelatnosti

Važno je napomenuti da ukoliko obrt želite otvoriti paušalni obrt, to morate prijaviti prilikom prijave u poreznu upravu!

 Trošak otvaranja obrta

  • Trošak registriranja obrta iznosi oko 470,00 kuna, od čega je trošak izdavanja obrtnice 200,00 kuna, a 270,00 kuna je administrativna pristojba za postupak registracije.

Prema posebnim propisima plaćanja obrtnice su inače oslobođeni:

    • fizičke osobe koje registriraju obrt na područjima određenim Zakonom o područjima posebne državne skrbi, Zakonom o brdsko-planinskim područjima i Zakonom o otocima
    • fizičke osobe navedene u programima zbrinjavanja kojih je potpisnik Ministarstvo s drugim ministarstvima i Hrvatskim zavodom za zapošljavanje
    • osobe prijavljene na Zavodu za zapošljavanje starije od 45 godina ili s najmanje 20 godina radnog staža
    • branitelji
  • Pečat i natpisna ploča ovisno o ponudama različitih tiskara koštat će Vas u prosjeku od 60,00 do 200,00 kuna za svaki, s tim što, naravno možete odabrati i oblik i vrstu koja će Vas koštati više.
  • Otvaranje računa u banci komercijalne banke naplaćuju prema svojim općim uvjetima i odlukama o naknadi, a prosječna cijena je oko 50,00 kuna. Na nekim bankama ne plaća se naknada za otvaranje poslovnog računa.

Porezi, doprinosi, članarine i drugi troškovi poslovanja obrta

Porezi

Porez na dohodak: Obrti su obveznici poreza na dohodak, a ako to sami odaberu mogu umjesto toga biti obveznici poreza na dobit.

Novo:  Dohodak se  utvrđuje kao razlika između primitaka i izdataka na osnovi podataka iz propisanih poslovnih knjiga, a porez se obračunava po istom principu kao obračun plaće:  Od iznosa dohotka oduzima se iznos (mjesečnog) osobnog odbitka od 3.800,00 kuna (do sada je to bilo 2.600,00 kuna) te se dolazi do porezne osnovice za obračun poreza na dohodak za obrtnike. Nove stope oporezivanja dohotka su  24% i 36% i to po sljedećim poreznim razredima:

STOPA DOHODAK – OSNOVICA
POREZNI RAZREDI
24% Od 0,00 do 17.500,00 kn
36% Od 17.500,01 kn do neograničeno

Ranije su stope poreza na dohodak iznosile 12% (na dohodak do 2.200,00 kuna), 25% ( od 2.200,01 do 13.200,00 kuna) te 40% (na iznose iznad 13.200,01 kuna).

Mjesečni predujam poreza na dohodak određuje Porezna uprava rješenjem. Obrtnik koji započinje samostalno obavljati djelatnost ne plaća predujmove poreza na dohodak do podnošenja prve godišnje porezne prijave.

Obrtnik može koristiti razne poticaje i olakšice – poticaje zapošljavanja, državnu potporu za obrazovanje i izobrazbu, poticaje za istraživanja i razvoj, poreznu olakšicu za područja posebne državne skrbi i brdsko-planinska područja te poreznu olakšicu za obavljanje djelatnosti na području Grada Vukovara.

Obrti su također obveznci prireza – poreza jedinica lokalne samouprave u kojoj je registrirano sjedište obrta. Stope prireza određene su za svaki grad ili općinu zasebno.

Novo: Poreznom reformom ukinut je porez na tvrtku, koji se ranije plaćao  također gradovima i općinama, u visini prema posebnim odlukama samih gradova/općina.

Porez na dobit kao alternativa porezu na dohodak – Porez na dobit u Republici Hrvatskoj, prema novoj poreznoj reformi, od 1. siječnja 2017. godine iznosi 12% ako su u poreznom razdoblju ostvareni prihodi do 3.000.000,00 kuna, ili 18% za prihode veće od 3.000.000,00 kuna. Podaci za obračun poreza se utvrđuju prema godišnjim financijskim izvješćima.

Porez na dobit ne plaćaju oni koji obavljaju djelatnost na području Grada Vukovara a koji zapošljavaju na neodređeno vrijeme više od pet zaposlenika, pri čemu više od 50% zaposlenika ima prebivalište i boravište na potpomognutom području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti, odnosno na području Grada Vukovara.

Porez na dodanu vrijednost – PDV: Obrt, jednako kao i svi drugi oblici poslovnih subjekata, po zakonu postaju obveznici PDV-a kada im vrijednost isporuka dobara ili obavljenih usluga u prethodnoj kalendarskoj godini prelazi iznos od 300.000,00 kn. Poslovni subjekti također mogu dobrovoljno stupiti u sustav poreza na dodanu vrijednost.

PDV se obračunava i plaća po stopi 25%, a snižena stopa PDV-a za određene isporuke iznosi 5% i 13%  a za se neke isporuke ne plaća (za aktualne stope PDV-a provjerite važeći Zakon o PDV-u!).

Doprinosi

Obrtnik je, dakako obvezan uplaćivati i doprinose, po stopama prema tablici u nastavku. Zaposlena osoba koja je otvorila obrt dužna je bez obzira na svoje prvo zaposlenje i kao obrtnik plaćati doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Prema navedenim stopama obračunavaju se i doprinosi za sve zaposlenike, ukoliko obrt ima zaposlenika.

Doprinosi u 2018. godini

Bruto 2
I. stup mirovinskog osiguranja 15,00%
II. stup mirovinskog osiguranja 5,00%
Ukupno doprinosi iz bruta 20,00%
Bruto 2
Doprinos za zdravstveno osiguranje 15.00%
Doprinosi na plaću za Zapošljavanje 1,70%
Doprinosi na plaću u slučaju ozljede na radu 0,50%

Novo: Odredbe koje stupaju na snagu 01.01.2017.

  • Doprinosi za „drugi dohodak“ (ugovor o djelu, honorari…) – uključujući autorske naknade, naknade za isporučena umjetnička djela kao i ugovor od djelu umirovljenika koji više nisu potpuno oslobođeni doprinosa:
    • MIO – 10% (ili 7,5% I.stup + 2,5% II.stup)
      ZO – 7,5%
    • Doprinosi prema godišnjoj osnovici za „dugu djelatnost“ (obrt uz radni odnos):
      MIO – 10% (ili 7,5% I.stup + 2,5% II.stup)
      ZO – 7,5%

Rok za plaćanje doprinosa za plaću je do 15. dana u mjesecu koji slijedi iza mjeseca u kojem je izvršeno davanje.

Članarine

Obrtnici su i obveznici plaćanja obveznog komorskog doprinosa Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK).  Prema  Odluci o obveznom komorskom doprinosu za jedinstveni sustav organiziranosti obrta članarine u HOK su oslobođeni  obrtnici novootvorenih obrta za prvu godinu rada. Novootvorenim obrtom smatra se samo prvi upis obrtnika u Obrtni registar.

Zavisno od djelatnosti i članstva u raznim udruženjima, obrtnici mogu biti obveznici posebnih članarina, ishođenja raznih dozvola, odobrenja, licenci…

Otvaranje obrta – korisni linkovi: 

Portal Obrtnog registra Republike Hrvatske 

Porezna uprava – Obrtnici

Središnji državni portal

Nacionalna kvalifikacija djelatnosti 2007 – NKD 2007

Hrvatska narodna banka – Popis banaka koje posluju u RH