Kada OPG mora izvršiti upis u RPO a kada u sustav PDV-a?

Porezni aspekt poslovanja OPG

U kojim slučajevima OPG ima obvezu obveza upisa u RPO a kada OPG ulazi u sustav PDV-a, što to konkretno znači za poslovanje OPG, ulaze li bespovratne potpore iz Programa ruralnog razvoja i Strateškog plana ZPP u izračun porezne osnovice i koji propisi sve to reguliraju, pročitajte u nastavku.

Kada se OPG mora upisati u RPO?

Svaki OPG po svojoj definiciji obavlja djelatnost poljoprivrede, i to primarne poljoprivredne proizvodnje. Sve dok je ta obvezna djelatnost OPG-a ujedno i njegova jedina djelatnost, a pritom mu ukupni godišnji primitak ne prelazi iznos od 10.680 €, OPG nema obvezu upisa u RPO (Registar poreznih obveznika). Porezni propis kojim je navedeno regulirano je Zakon o porezu na dohodak članak 29. st. 3.

Obveza upisa OPG-a u RPO može nastupiti: a) ako uz osnovnu i obveznu djelatnost primarne poljoprivredne proizvodnje izvrši registraciju bilo koje dopunske djelatnosti ili b) ako mu godišnji primici prijeđu iznos od 10.680 €.

Što se sve smatra “primitkom” u OPG?

Primitke na OPG, koji ulaze u poreznu osnovicu, čine ukupni prihodi od prodanih vlastitih proizvoda i ukupni iznos dobivenih potpora (poticaja), osim potpora za nabavu dugotrajne imovine. Potpore ostvarene namjenski za dugotrajnu imovinu (primjerice potpore putem Natječaja SPZPP) ne smatraju se primicima u cijelom iznosu već se razgraničavaju prema obračunu amortizacije. Pozajmice i krediti također ne ulaze u poreznu osnovicu – primitke.

Možda će Vas zanimati: pdf Priručnik za OPG koji sadrži detaljniji pregled poreznog aspekta kao i ostale teme vezane za osnivanje, poslovanje i ishođenje potpora u OPG

U pogledu prihoda od prodaje, napominje se da OPG koji nema dopunsku djelatnost ne smije imati prodaju druge robe ili usluga, osim vlastitih primarnih poljoprivrednih proizvoda.

U izračun ukupnog godišnjeg primitka na OPG ulaze prihodi od prodaje te potpore (poticaji) koji nisu dobiveni namjenski za nabavu dugotrajne imovine. Ako zbroj navedenih primitaka prelazi 10.680 € nastupa obveza upisa u RPO.

Što upis u RPO znači za OPG?

  • Plaćanje poreza

Obveza upisa u RPO za OPG znači obvezu plaćanja poreza na dohodak, odnosno OPG postaje obveznik poreza na dohodak. Ako mu godišnji primici ne prelaze iznos od 60.000 € OPG može odabrati oporezivanje temeljem poslovnih knjiga ili paušalno oporezivanje. Ako godišnji primici prelaze iznos od 60.000 € ne može odabrati paušalno oporezivanje već isključivo oporezivanje temeljem poslovnih knjiga. U oba slučaja radi se o obvezi poreza na dohodak. Napominjemo da paušalni obveznik ne može biti u sustavu pdv-a o čemu će u nastavku teksta biti više riječi.

  • Doprinosi za obvezna osiguranja

Osim obveze poreza na dohodak, upisom u RPO nositelj i članovi OPG-a o postaju i obveznici plaćanja doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Izuzetak su umirovljenici, čija obveza doprinosa ovisi o vrsti mirovine. Stoga se umirovljenicima svakako savjetuje provjeriti na HZMO mogu li, obzirom na vrstu mirovine, zadržati pravo na mirovinu nakon upisa OPG u RPO.

Iznos doprinosa ovisi o odabiru vrste oporezivanja (paušalni ili na temelju poslovnih knjiga) te ovisi o tome je li obveznik zaposlen kod drugog poslodavca ili mu je poljoprivreda glavno zanimanje. Aktualne osnovice i iznose doprinosa možete pogledati na poveznici.

Iznimno, umjesto poreza na dohodak OPG može dobrovoljno odabrati porez na dobit (kojega su inače obveznici pravne osobe, primjerice poduzeća i zadruge) što za sobom povlači dosta veće iznose doprinosa. Zakonska obveza poreza na dobit za OPG nastupa nakon što godišnji primici prijeđu iznos od 1.000.000,00 €.

Koji su troškovi poreza na dohodak za OPG?

Kako je već navedeno, obveza upisa u RPO za OPG nastupa nakon registracije bilo koje dopunske djelatnosti i/ili nakon što mu godišnji primtci prijeđu iznos od 10.680 € a u izračun ulaze prihodi od prodaje te poticaji – potpore koje nisu isplaćene za nabavu dugotrajne imovine, dok se potpore za dugotrajnu imovinu razgraničavaju prema iznosu amortizacije.

Paušalno oporezivanje

Ako navedeni primitci ne prelaze 60.000 € godišnje OPG može odabrati paušalno oporezivanje. Tada plaća paušalni iznos poreza prema odabranom poreznom razredu, jednako kao i paušalni obrti. Više o prednostima i nedostatcima paušalnog oporezivanja možete pročitati na linku. Ako u tijeku godine primitcima prijeđe limit odabranog poreznog razreda sljedeće godine plaća razliku poreza na dohodak. Porezni razredi za “paušalce” i iznosi poreza za 2025. godinu su izmijenjeni i možete ih vidjeti ispod.

OSTVARENI UKUPNI PRIMITCIGODIŠNJI PAUŠALNI POREZ NA DOHODAK
 do 11.300,00 €                               203,40 €
od 11.300,01 € do 15.300,00 €                              275,40 €
od 15.300,01€ do 19.900,00€                              358,20 €
od 19.900,01 €do 30.600,00€                              550,80 €
od 30.600,01€ do 40.000,00€                              720,00 €
od 40.000,01 €do 50.000,00€                              900,00 €
od 50.000,01 €do 60.000,00€                           1.080,00 €

Oporezivanje temeljem poslovnih knjiga

Ukoliko godišnji primici OPG-a prelaze iznos 60.000 € godišnje OPG ne može biti paušalni obveznik već postaje obveznik poreza na dohodak temeljem poslovnih knjiga. U tom slučaju poreznu osnovicu čini razlika prihoda i rashoda te se na taj iznos primjenom važećih poreznih stopa izračunava iznos poreza.

Kada OPG ulazi u sustav PDV-a?

U pogledu sustava PDV-a nema razlike između OPG-ova i ostalih gospodarskih subjekata pa obveza upisa u PDV sustav nastupa nakon što ukupni godišni primici prijeđu zakonom propisan limit, a od 1.1.2025. godine to je 60.000 eura. Navedeno regulira Zakon o porezu na dodanu vrijednost. Dakle, ako primitci OPG-a u jednoj godini prijeđu iznos od 60.000 eura OPG više ne može odabrati paušalno oporezivanje i dodatno mora ući u sustav PDV-a.

OPG (kao i drugi poslovni subjekti) se mogu, naravno, upisati u sustav PDV-a i s manjim primitcima, dobrovoljno, ako procijene da je to za njihovo poslovanje povoljnije. No, ako OPG dobrovoljno pristupi u sustav PDV-a, a po primitcima to nije bio obvezan, u tom slučaju ne može biti paušalni obveznik poreza na dohodak, bez obzira što bi po samim primitcima to mogao.

Obveza upisa OPG u PDV sustav nastupa ako mu ukupni godišni primici prijeđu iznos od 60.000 eura. Moguć je i dobrovoljni upis u PDV sustav, za sve one koji to nisu u obvezi, osim za paušaliste – paušalne obveznike poreza na dohodak.

Bespovratne potpore – porezni aspekt

Primitke na OPG, koji ulaze u poreznu osnovicu, čine ukupni prihodi od prodanih vlastitih proizvoda i ukupni iznos dobivenih potpora (poticaja), osim potpora za nabavu dugotrajne imovine. Potpore ostvarene namjenski za dugotrajnu imovinu ne smatraju se primicima u cijelom iznosu već se razgraničavaju prema obračunu amortizacije. Navedeno se odnosi i na bespovratne potpore putem natječaja iz Programa ruralnog razvoja i Strateškog plana ZPP.